Palme predstavljaju biljnu porodicu jednosupnica (Monocotydolenes), kojoj pripada oko 2800 vrsta. Žive samoniklo većinom u tropskim i suptropskim krajevima, a u ostalim područjima se kultiviraju kao ukrasne biljke. Palme su drvolike koje na vrhu nerazgranjenog, stupastog debla nose čuperastu krošnju (lepezasti ili perasti listovi).
Cvetovi su većinom jednospolni, skupljeni su u metličaste cvatove, koji su u početku ovijeni velikim tulcima (spatha). Cveće iz 6 listića većinom je zeleno, a samo retko živo obojeno. Cvet sadrži ili jednu, nadraslu, trogradnu plodnicu ili po tri jednogradne s jednim semenim zametkom. Oprašivanje je anemogamno ili entomogamno. Plod je bobičasta ili orašasta koštunica. Većina palmi raste u toplim tropskim i suptropskim područjima na zemlji (npr. palme roda Roystonea) iako postoje vrste, kao što je Rapidophillum hystrix, Nanorhops ritchiana i neke vrste stabala koje rastu u umerenim područjima i mogu izdržati dosta niske temperature u odnosu na ostale palme (Rapidophyllum hystrix i do -25°C). Zbog svoje lepote i dekorativnosti palme se često sade kao ukrasno drveće u parkove i vrtove na svim područjima s toplom klimom gde mogu uspevati. I kod nas na jadranskoj obali mogu se u parkovima i vrtovima videti palme koje su posađene kao ukrasne biljke. Kod nas je uobičajena sadnja samo četiri vrste palmi: Phoenix canariensis (kanarska datulja), Trachycarpus fortunei (visoka žumara), Washingtonia filifera (končasta vašingtonija) i Chamaerops humilis (niska žumara, mediteranska lepezasta palma), iako na jadranskoj obali može rasti čak više od sto vrsta palmi. Palme se po izgledu dele na peraste i lepezaste.
+ 6
+ 0